Iskustva iz Danske

Sve nordijske zemlje održavaju državni monopol na klađenje i kockanje – osim Danske. Danska je u ovoj priči izuzetak jer je odlučila prije desetak godina započeti put prema reguliranom tržištu, gdje državna agencija nadzire sve vlasnike licenci. Stranice kao https://bedsteonlinecasinoer.dk i dalje nude recenzije svakog online casina da bi pomogli igračima da odaberu najbolji za sebe, ali i država radi svoj dio posla i nadzire poslovanje casina.

Danski put do regulacije

U trenutku pisanja članka, postoji oko 50 operatera koji su dobili licencu Spillemyndigheden, poznatijeg kao Danish Gambling Authority (DGA) iz očitih razloga. To je Danskoj omogućilo da, kao prvo, naplaćuje te licence na godišnjoj bazi, a kao drugo, da oporezuje profit tih operatera ostvaren na danskom tržištu. Ovo je potpuno suprotan pristup od onoga da država tvrdoglavo čuva svoj monopol (navodno zbog novca), a u isto vrijeme se ljudi moraju kladiti i kockati kod nelicenciranih operatera, pa država od toga ne dobije ništa poreza. Osim toga, regulacija je omogućila npr. da operateri više ne smiju oglašavati “besplatne” stvari, npr. bonuse ili vrtnje (spinove), osim ako su stvarno besplatni. Ako postoje zahtjevi koje igrač mora ispuniti, onda nije besplatno i ne smiješ govoriti ljudima da je besplatno. To je samo jedan mali primjer kakvu moć može imati ozbiljna državna agencija koja izdaje licence za poslovanje.

Danska je uspjela pobijediti svoj vlastiti sukob interesa – onu potrebu da održi državni monopol – i zbog toga je uspjela krenuti u uređivanje tržišta na kojem su igrači zaštićeni, operateri licencirani, a država od svega toga zarađuje. U reguliranom tržištu nema potrebe da igrač radi bilo što što je van zakona ili ilegalno, jer je sve dostupno u legalnoj sferi. Tek kad je nešto legalno, može se nadzirati. Kriminalizacija nečega uvijek stvara kriminalce.

Je li pao prihod državnih monopolista?

Možemo prvo reći sljedeće: više je rastao prihod od legalnog tržišta nego što je padao prihod dotadašnjih monopolista. Veći red veličine možete imati kad na tržištu imate 50 operatera, nego kad imate 2. Također, prihodi od legalnog tržišta se pojavljuju u grafikonima samo onda kad su legalizirani. Vjerojatno su isti brojevi u Norveškoj, samo što se tamo ne zna koliko zarađuju operateri koji su nelicencirani i operiraju u sivom području. Ako ilegalni operateri zarađuju 100 milijuna eura, nije li bolje da oni budu regulirani pa da na tih 100 milijuna plate porez? Naravno da je.

Evo jedne infografike iz 2015. godine koja objašnjava kako su se kretali prihodi licenciranog tržišta i Danske Spil, državnog operatera, u periodu od 2008. do 2014. kad je došlo do otvaranja tržišta.

Prihod danskog monopolista je pao što se tiče lota, grebalica, kena i sličnih igara koje i inače gube na popularnosti kod milenijalne publike. Također je pao prihod slot igara u zemaljskim casinima, što je uvijek očekivano kad se pojave online slotovi. Vlasnici zemaljskih casina su obično najveći protivnici online kockanja, i njima nikako nije u interesu da online tržište bude liberalizirano i regulirano. Što se njih tiče, oni bi dovijeka nudili igračima samo Book of Ra i ništa drugo.

Državi je u interesu da tržište bude regulirano, jer je činjenica da više poreznog novca dobiva od reguliranog tržišta s puno operatera nego što to ikad može dobiti od svoje jedne ili dvije kompanije kao monopolist. Industrija kockanja je vrlo inovativna i puno stvari se događa, i u tome svemu prednjače komercijalni ponuđači igara na sreću. Oni državni kaskaju za napretkom i nisu u stanju tako angažirati igrača kao moderne kompanije.

Dakle, državi je u interesu da kockanje bude regulirano i da na tržište mogu ući strani ponuđači. To nije u interesu privatnim vlasnicima zemaljskih casina i zemaljskih kladionica, koji uvijek oforme lobi i guraju svoje interese, prodavajući ih pod državne i često govoreći floskule o ovisnosti o kocki. Ali, radi se samo o interesu privatnih kompanija koje ne vole konkurenciju.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *